U časopisu „Arhiv za pravne i društvene nauke“ Pravnog fakulteta PIM Univerziteta u Lukavici objavljuju se izvorni i pregledni naučni radovi, prethodna saopštenja, naučne polemike, stručni članci, komentari sudskih odluka, prilozi iz međunarodnog naučnog i stručnog života, izlaganja sa naučnih i stručnih skupova, prikazi knjiga i sl. nastavnika i saradnika  Pravnog fakulteta kao i ostalih naučnih radnika iz zemlje i inostranstva.

Časopis izlazi na srpskom jeziku i latinici, a naslov rada, titula autora, institucija u kojoj je zaposlen, rezime i ključne riječi članaka su prevedeni na engleski jezik. Radovi koji nisu dostavljeni na srpskom, objavljuju se na izvornom jeziku u skladu sa pravopisom tog jezika, uz navođenje sadržaja i rezimea članka na srpskom, odnosno engleskom jeziku.

Časopis izlazi jednom godišnje.

Radove koji ne zadovoljavaju osnovne kriterijume časopisa u pogledu strukture rada i pravila citiranja, redakcija neće uzeti u razmatranje. Ukoliko rukopis odgovara standardima časopisa, upućuje se na anonimnu recenziju. Svaki rad ocjenjuju najmanje dva objektivna recenzenta, odabrana iz reda priznatih stručnjaka iz uže naučne oblasti. Po recenziji, rukopisi se šalju autorima s primjedbama i prijedlozima za otklanjanje nedostataka. Ispravljene rukopise, autori treba da vrate redakciji u roku od petnaest dana od dana prijema zahtjeva za doradu i ispravku rada.

Dostavljanjem rukopisa za objavljivanje u časopisu, autori pristaju na postavljanje svojih radova na internet stranici časopisa, odnosno na internet stranici Pravnog fakulteta u Lukavici. Autori prenose na časopis pravo na objavljivanje dostavljenih tekstova i nijedan njihov dio ne može se reprodukovati bez pismene saglasnosti urednika časopisa. Časopis zadržava i sva ostala prava, ukoliko nije drugačije dogovoreno s autorom.

Autori prilikom pisanja radova za časopis „Arhiv za pravne i društvene nauke“ treba da uvažavaju sljedeća pravila:

I TEHNIČKA UREĐENOST RADA

  • Rad mora biti sačinjen u Microsoft Wordu, latiničnim pismom, fontom Times New Roman, veličine 12 pt.
  • Rukopisi, po pravilu, ne treba da budu duži od jedne polovine tabaka, izuzetno jedan tabak. Jedna polovina tabaka iznosi 8 strana od 28 redova sa 66 znakova u redu, odnosno 14400 znakova.
  • Tabele i grafički prikazi treba da budu urađeni u Microsoft Wordu. Svaka tabela i grafikon treba da budu označeni brojem i da imaju odgovarajući naslov (npr.: Grafikon br. 1). Naslov i naziv tabele i grafikona stavljaju se iznad tabele i grafičkog prikaza, dok se izvor navodi ispod, uređen po pravilima citiranja časopisa.
  • Jednačine se pišu u grafičkom editoru za jednačine, isključivo u Microsoft Equation i postavljaju se na početak reda. Na desnom rubu reda, u istom redu u kojem je napisana jednačina, u uglastoj zagradi treba naznačiti njen broj, počevši od broja 1.
  • Fotografije (slike) moraju biti pripremljene za crno-bijelu štampu, tj. ako je izvorna slika u bojama koje se u crno bijeloj štampi ne razlikuju, boje se moraju zamijeniti „rasterom“ tj. različitim grafičkim znakovima koje je potrebno objasniti u legendi. U slike se unosi samo najnužniji tekst potreban za razumijevanje, kao što su mjerne varijable s njihovim dimenzijama, kratko objašnjenje na krivuljama i slično. Ostalo se navodi u legendi ispod slike. Maksimalna veličina slike je 13 cm x 17 cm.
  • Naučni i stručni radovi moraju da sadrže: ime i prezime autora, naziv i sjedište ustanove u kojoj radi, naslov rada, sažetak (apstrakt) s osnovnim nalazima rada (obima od 100 do 250 riječi), ključne riječi (do deset riječi), izlaganje suštine rada, zaključak (do jedne strane) i listu referenci, te naslov rada, rezime i ključne riječi (Key words) na engleskom jeziku. Ukoliko je članak napisan na srpskom jeziku, sažetak na stranom jeziku daje se u proširenom obliku kao tzv. rezime, obima 1/10 rada. Sastavni dijelovi sažetka (apstrakta) su: cilj istraživanja, korišćeni metodi, rezultati i kratak zaključak. U listi referenci, navode se bibliografske reference, kao što su monografije, članci i dr., i ostali izvori, kao što su zakoni, korišćene internet adrese, zbirke sudskih odluka i sl. Reference se ispisuju abecednim redom u skladu sa predviđenim standardima.
  • U odnosnu na prethodno pomenuto, autori nužno trebaju ispoštovati sljedeće:

1) Naslov rada: 12 pt., bold, centralno ravnanje (alignment centered), velika slova.

2) Ime autora/koautora: 11 pt., centralno ravnanje (alignment centered).

3) Institucije i E-mail adrese: 11 pt., italic (pišu se u fusnoti).

4) Apstrakt i ključne riječi: 11pt. potpuno ravnanje (Alignment justified).

5)  Tekst rada: 12 pt., potpuno ravnanje (alignment justified), nazivi cjelina velikim slovima sa rednim brojevima (Alignment centered), nazivi podcjelina malim slovima italic, centralno ravnanje.

6) Literatura: 11 pt., bez rednog broja ispred; referentni izvori se navode prema abecednom redu.

7) Naslovi slika: 11 pt., italic, centrirano iznad slike.

8) Naslovi tabela: 11 pt., italic, centrirano iznad tabele.

9)  Reference: 10 pt., navoditi ih u fusnoti.

 II PRAVILA CITIRANJA

U časopisu Arhiv za pravne i društvene nauke koristi se stil citiranja – APA standard (Publication Manual of the American Psychological Association) u skladu sa članom 56 Pravilnika o publikovanju naučnih publikacija („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 77/10). Citiranje autora se vrši u tekstu, bez podnožnih napomena). S tim u vezi autori su dužni uvažavati sljedeća pravila citiranja:

1. CITIRANJE U TEKSTU
(knjige, članci, disertacije):

  •   Knjige, članci i disertacije se navode na sljedeći način: Kada je u pitanju jedan autor čiji se dio knjige, članka ili disertacije citira, u zagradi se navodi prezime autora, godina izdanja knjige i broj stranice (npr. Simović, 2006: 148), a ukoliko je u pitanju parafraziranje ili rezimiranje dijela teksta autora nije neophodno navoditi broj stranice (npr. Simović, 2006). Ukoliko je u pitanju strani autor, prezime se navodi u izvornom obliku na stranom jeziku (npr. Roxin, 1963: 148).
  • Ukoliko je knjiga pisana u koautorstvu navode se oba autora pri prvom, ali i svakom narednom citiranju (npr. Ilić i Bošković, 2007: 145). Ukoliko je riječ o tri ili više autora navode se prezimena svih autora i godina izdanja prvi prvom citiranju (npr. Milošević, Kesić i Bjelovuk, 2010: 140), a pri svakom narednom citiranju navodi se prezime prvog autora uz latinsku skraćenicu sur.(npr. Milošević i sur., 2010: 154).
  • Ukoliko se citira više radova istog autora, bilo knjiga ili članaka, a ukoliko autor ima više objavljenih radova iste godine koji se citiraju, uz godinu se dodaju latinična slova a, b, c, d, itd., poslije čega slijedi samo broj strane (Lazarević, 2000a: 67). Ukoliko se citira više različitih autora onda se u zagradi navode autori orginalnih radova po redu objavljivanja i razdvajaju se tačkom-zarezom (npr. Bošković, 2010, 25; Škulić, 2011: 68).
  • Sekundarno citiranje se vrši na sljedeći način: (npr. Vuković, 2004, citirano kod Krstić, 2004: 110).
  • Ako je u pitanju djelo grupe autora (npr. korporacija, udruženje, vladino tijelo) pri prvom citiranju u tekstu navodi se puni naziv te organizacije uz njenu prepoznatljivu skraćenicu koja se navodi u uglastoj zagradi (npr. Organization for Security and Co-operation in Europe [OSCE], 2014: 109). Pri svakom narednom citiranju, navodi se skraćenica i godina izdanja (OSCE, 2014). Citiranje tekstova sa interneta treba da sadrži prvih nekoliko riječi objavljenog djela i godinu izdanja (npr. European Commission for Democracy, 2007).

2. NAVOĐENJE LITERATURE (na kraju članka) 

a) Knjige, članci i disertacije

  • Knjige se navode na sljedeći način: prvo prezime (poslije čega slijedi zarez) i prvo slovo imena autora, godina izdanja u zagradi, naziv udžbenika italikom (italic), naziv izdavača i mjesto izdanja (kurentom). Između navedenih dijelova reference stavlja se tačka. Navođenje naziva izdavača nije obavezno, ali je poželjno (npr. Simović, M. (2006). Krivično procesno pravo. Banja Luka: Pravni fakultet).
  • Ukoliko se u knjizi pominje više mjesta gdje je izdata, navode se prva dva razdvojena crtom (npr. Tierney,
    J. (2006). Criminology. Harlow –London: Pearson).
  • Članci se navode na sljedeći način: prezime i prvo slovo imena autora, zatim u zagradi godina izdanja. Nakon toga piše se naziv članka u časopisu (kurentom), pa naziv časopisa (italic), i na kraju broj časopisa. Naziv časopisa i broj odvajaju se zapetama (npr. Škulić, M. (2010). Načelo zakonitosti u krivičnom pravu. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1/2010.
  • Kada se navodi članak u zborniku radova na srpskom ili drugom jeziku ovog govornog područja, poslije naziva zbornika koji je pisan kurzivom, poslije imena urednika u zagradi se navodi naznaka „ur.“, ili „ed.“, odnosno odgovarajuća skraćenica u drugom jeziku (npr., u njemačkom „“). Zatim se navodi naziv rada italikom, pa izdavač, (npr. Buchanan, A. (1994). Liberalism and Group Rights.. In J. L. Coleman, A. Buchanan (eds). Essays in Honour of Joel Feinberg.Cambridge University Press, 1–15).
  • Ukoliko postoji više autora knjige ili članka (do tri), razdvajaju se tačkom-zarezom (npr. Bavcon, Lj.; Šelih, A.; Korošec, D.).
  • Ukoliko se navodi knjiga ili članak sa više od tri autora, navodi se prezime i prvo slovo imena svakog od autora, što se odvaja zapetom (npr. Dražić-Lutilsky, I., Gulin, D., Mamić-Sačer I., Tadijančević, S., Tušek, B., Vašiček, V., Žager, K., Žager, L., 2010).
  • Neobjavljene doktorske disertacije se navode na sljedeći način: Gajić, G. (2005). Položaj osumnjičenog u krivičnom postupku. Neobjavljena doktorska disertacija, Univerzitet u Banjoj Luci, Pravni fakultet.

b) Pravni propisi i elektronski izvori

  • Pravni propisi se navode na sljedeći način: punim nazivom u kurentu – obično, potom se kurzivom navodi glasilo u kome je propis objavljen, a poslije zapete broj i godina objavljivanja, ponovo u kurentu – obično. Ukoliko će se pomenuti zakon citirati i kasnije, prilikom prvog pominjanja poslije crte navodi se skraćenica pod kojom će se propis dalje pojavljivati (npr. Zakon o policijskim službenicima – ZPS, Službeni glasinik RS, 43/10 ili Zakon o opštem upravnom postupku – ZUP, Službeni glasnik RS, br. 13/02).
  • Ukoliko je pravni propis izmjenjivan i dopunjavan, navode se sukcesivno brojevi i godine objavljivanja izmjena i dopuna (npr. Zakon o dječijoj zaštiti, Službeni glasnik RS, br. 4/02, 17/08 i 1/09).
  • Navođenje sudskih odluka treba da sadrži što potpunije podatke (vrsta i broj odluke, datum kada je donesena, publikacija u kojoj je eventualno objavljena).
  • Citiranje tekstova s interneta treba da sadrži naziv citiranog teksta, datum pristupa stranici i adresu internet stranice (npr. European Commission for Democracy through Law, Opinion on the Constitution of Serbia. Preuzeto 24.03.2017. sa sajta http://www.venice.coe.int/docs/2007/CDLAD(2007)–004-e.asp.

Pored navedenog, autori treba da uvažavaju i sljedeće napomene:

  •  Član, stav i tačka propisa označava se skraćenicama čl., st. i tač., a iza posljednjeg broja ne stavlja se tačka (npr. ZKP, čl. 5, st. 2, tač. 3 ili KZ, čl. 5, 6, 9 i 10 ili ZPS, čl. 4–12,).
  • Inostrana imena transkribuju se na latinici na srpskom jeziku kako se izgovaraju, a prilikom prvog pominjanja u tekstu njihovo prezime navodi se u zagradi u izvornom obliku na stranom jeziku kurzivom, npr.: Godme (Gaudemet) ili Šenke (Schönke).
  • Latinske i druge strane riječi, internet adrese i sl. pišu se kurzivom.
  • Svi citirani izvori u tekstu rada treba da se nalaze u popisu literature.
  • Izvori koji nisu korišteni u radu ne treba da se nalaze u popisu literature.
  • Kada od istog autora navodimo više radova, kriterijum poretka je godina izdanja (prvo idu ranije izdati radovi pa noviji).
  • Ako se uz ime autora nalazi i koautor, radovi u koautorstvu se navode iza autorskih.
  • Ako rad nema autora, naslov djela ili institucija kojoj se pripisuje autorstvo,
    zauzimaju mjesto autora – odnosno prvo mjesto.