Naziv projekta: | Demokratska efikasnost i raznovrsnost populizma u Evropi |
Lokacija | Ukupni budžet | Koordinator | Finansijer | Vrsta projekta | Vremenski okvir |
EU | 3.037.781,25 € | Mađarska Akademija društvenih nauka istraživački centar za društvene nauke | Evropska komisija | HORIZONT 2020 | decembar 2018. – maj 2022. |
Ciljevi i rezultati projekta | DEMOS je izgrađen na pretpostavci da je populizam simptom nesklada između načina na koji funkcionišu demokratska politička društva i načina na koji građani percipiraju vlastite težnje, potrebe i identitete unutar političkog sistema. Kao takav, DEMOS istražuje praktičnu vrijednost ,,demokratske učinkovitosti” kao uslova političkog angažmana potrebnog za rješavanje izazova populizma. Koncept kombinuje političku efikasnost, političke vještine, znanje i strukture demokratskih mogućnosti. Kako bi bolje razumio populizam, DEMOS se bavi svojim dosad nedovoljno istraženim aspektima na mikro-, mezo- i makro-nivoima: svojim socio-psihološkim korijenima, odgovorima društvenih aktera na populistički izazov i uticajima populizma na upravljanje. DEMOS se podjednako fokusira, kako na politologiju, tako i na perspektivu građana: kako na njih utiče i kako reaguju na populizam. Poseban fokus stavljen je na politički nedovoljno zastupljene grupe i one koji su na meti populističke politike poput mladih, žena, i migranata. Budući da populizam ima različite društveno ugrađene manifestacije, DEMOS ga nastoji kontekstualizovati kroz komparativnu analizu raznolikosti populizma širom Evrope, uključujući njihove istorijske, kulturne i društveno-ekonomske korijene, manifestacije i uticaje. DEMOS razvija indikatore i predskazivače populizma i razrađuje scenarije o interakcijama populizma sa društvenim akterima i institucijama na nacionalnom i nivou EU. Ujedinjujući 15 partnera iz 10 disciplina, DEMOS kombinuje dubinsko istraživanje o populizmu i demokratskoj učinkovitosti s akcijskim istraživanjem i pilot projektima kako bi razvio trajne alate i pravovremene preporuke za politike; projektne metode uključuju eksperimente, deliberativno anketiranje, analiziranje teksta, ankete i pravnu analizu. |
Aktivnosti | D2.1. Konceptualizacija raznovrsnosti populizma. D2.2. Okidači populizma. D3.1. Konceptualizacija demokratske učinkovitosti. D3.2. Demokratska učinkovitost: najviši stepen razvoja. D4.1. Mjerenje populizma. D4.2. Populistički stavovi i emocije. D4.3. Motivi koji proizilaze iz podrške populizma. D4.4. Kognitivni procesi i populistički argumenti. D5.1. Populizam i kreiranje politike: lokalni, nacionalni i međunarodni nivo. D6.1. Pravni uticaji populizma. D6.2. Populizam i demokratija. D7.1. Reakcije na populizam: građani. D7.2. Reakcije na populizam: institucije. D 8.1. Deliberacija i populizam. D 8.2. Građani u borbi protiv populizma. D 8.3. Suočavanje sa populističkim izazovom: alati. |
Tematsko područje | Ljudska prava i demokratija |
Partneri | 1. Mađarska akademija društvenih nauka, Istraživački centar za društvene nauke; 2. Univerzitet u Hamburgu; 3. Univerzitet Adam Mickiewicz u Poznanu; 4. Kanuaški tehnološki univerzitet; 5. Helenska fondacija za evropsku i stranu politiku; 6. Škola komunikacije i medija.; 7. Univerzitet za poslovni inženjering and menadžment; 8. Karlov univerzitet u Pragu; 9. Evropska služba za građansku akciju; 10. Univerzitet u Torinu; 11. Kaledonski univerzitet u Glazgovu; 12. Univerzitet u Amsterdamu; 13. Univerzitet u Kopenhagenu; 14. Univerzitet u Barseloni; |
Publikacije | Publikacije i pojedinačni radovi |