Populističke natalitetne politike u Bosni su osuđene na propast

Prof. dr Boris Krešić

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) su navikli da su političarima puna usta priče o važnosti povećanja fertiliteta i o pravima trudnica samo u periodu predizborne kampanje kada su ove teme u centru pažnje. Kada je riječ o populističkim izjavama političkih lidera u BiH, postavlja se pitanje da li one zaista mogu imati uticaj na natalitetnu politiku zemlje ili se jednostavno koriste samo u svrhu postizanja izbornog uspjeha. Ovakav pristup ukazuje na dvije stvari; jedna od njih je to da lokalne političke stranke ovo pitanje posmatraju oportunistički, a druga je činjenica da njihove predložene mjere potpuno zanemaruju rodno osjetljivu perspektivu. Dakle, umjesto postizanja značajnih rezultata, ovaj pristup je osuđen na neuspjeh.

Kako bi se ova tema smjestila u određeni kontekst, osvrnućemo se na primjere iz Evropske unije gdje se vidi da se populističke akcije usmjerene na rađanje djece ne koriste isključivo u BiH, već se ovom pristupu uglavnom pribjegava u regiji Srednje i Istočne Evrope. Za razliku od zapadnoevropskih zemalja, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na imigraciju i druge politike za povećanja broja stanovništva, BiH i susjedne istočnoevropske zemlje pokušale su riješiti problem nataliteta finansijskim podsticajima – ili obećanjima da će to učiniti.

Tako je, na primjer, ministar zdravstva Poljske objavio „duhoviti“ video na YouTubeu kojim ohrabruje građane da se „množe kao zečevi”. Posljednji paket poljske vlade iz 2016. godine, pod nazivom „Family 500+“, uključuje naknadu od 120 evra za svako dijete do 18 godina, jednokratne naknade za svako novorođeno dijete, kao i isplate u iznosu porodiljske naknade i onima koji ne rade.

I mađarski premijer Viktor Orban imao je svoje metode. Jedna od donijetih mjera je da parovi koji stupe u brak prije 41-og rođendana mogu dobiti subvencionisane kredite do 28.000 evra. „Gdje ima mjesta za dvoje djece, ima i za troje, i za četvoro“, kazao je jednom prilikom Orban. U Rumuniji političari pokušavaju da riješe problem novcem, odnosno porodiljskim naknadama, pa su pravila nadopunjavali već 14 puta. Roditelji će uskoro dobijati novčane nagrade za rođenje beba, a cilj te mjere je da se poveća natalitet koji je inače u padu u toj zemlji.

Podrška mladim porodicama postaje dugoročni globalni trend. Od 1. januara 2017. godine sva prvorođena djeca u Rusiji dobijaju „predsjedničku platu“. Predsjednik Vladimir Putin donio je mjere koje predviđaju socijalna davanja za one koji su prvi put postali roditelji. Od 1. jula 2018. godine i u Srbiji je počela primjena mjera za podsticaj rađanja – za prvo dijete slijedi jednokratna pomoć u iznosu od 850 evra, a za drugo 85 evra mjesečno u toku dvije godine; za treće dijete roditelji mjesečno dobijaju 100 evra u narednih deset godina, a za četvrto 150 evra.

Slični primjeri mogu se naći u zemljama južne Evrope. Izgleda da fokusiranost na pojedinačne mjere poput davanja novca za bebe, podstiče porodice da prije imaju djecu, no dokazi pokazuju da to nema nikakvog učinka na ukupan broj djece koji porodica odluči da ima.

Zemlje sa višim prosječnim stopama fertiliteta u Evropi, kao što su Švedska i Holandija, generalno nemaju politike koje imaju za cilj povećanje fertiliteta, već imaju rodno-osjetljive porodične politike koje stvaraju uslove i pružaju podršku roditeljima da ostvare ravnotežu između posla i porodice, omogućavajući im da imaju željeni broj djece. Ovo podrazumijeva i izdvajanje većih svota za kvalitetnu institucionalnu njegu djece, sa odličnim vrtićima i jaslicama. Ovo je jedan od najboljih izbora za zemlje kojima je dugoročni cilj promocija rasta stanovništva, jer omogućava ženama da postanu majke i slijede ciljeve u karijeri, ostavljajući iza sebe ideju da je majčinstvo njihova jedina opcija. Ovakva politika pomogla je Francuskoj da postigne jednu od najviših stopa nataliteta među razvijenim zemljama.

Slučaj Bosne i Hercegovine

Deset zemalja sa najbržom stopom pada stanovništva u Evropi nalazi se u Centralnoj i Istočnoj Evropi. BiH, sa očekivanim padom stanovništva od 13%, vrlo je blizu da preuzme vođstvo. Kako bih pojasnio zašto, analizirao sam izjave šefova vodećih političkih partija u BiH i njihove programe. Tu spadaju Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Savez za bolju budućnost (SBB), Socijaldemokratska stranka (SDP), Srpska demokratska stranka (SDS) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

U Programu politike SDA navodi se zaustavljanje trenda depopulacije BiH kroz efikasne mjere pronatalitetne politike i projekte podrške biološki i ekonomski najproduktivnijim kategorijama stanovništva u BiH. Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, je 2018. godine naveo da će se posebno u naredne četiri godine baviti problemom odlaska mladih iz zemlje, padom nataliteta i rastom mortaliteta.

Međutim, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, koji pripada istoj stranci, rekao je da Federacija BiH nema problem sa iseljavanjem stanovništva. Problem treba tražiti u natalitetu, koji je posljednjih godina negativan. „Hoće li građanima biti bolje ako im ne kažem da smo za 20 godina izgubili trećinu beba kada je u pitanju rađanje. Od 1996. godine pa do 2015. godine rađa se za trećinu manje beba. Hoće li im biti lakše ako im to ne kažem?“, naglasio je Novalić. Istina je da se na sjednicama Vlade FBiH nijednom nije raspravljalo o bilo kakvim politikama ili zakonskim rješenjima koja bi uticala na poboljšanje nataliteta.

U političkom program SNSD navodi se da “demografska politika mora biti praćena podsticajnim ekonomskim mjerama, a ekonomska pomoć porodici sa više djece, spada među najvažnije zadatke”. Milorad Dodik, predsjednik SNSD i član predsjedništva BiH je izjavio: „Moramo da krenemo od najmanjeg uzrasta, od toga da prije svega pružimo podršku porodici, mladima u reproduktivnoj fazi da rađaju djecu, da znaju da ih čeka odgovorno društvo, koje će im obezbijediti i za narednih nekoliko godina učiniti da predškolsko obrazovanje bude što jeftinije, odnosno besplatno.“

U programu SDS se navodi da se ova stranka zalaže za podsticajne ekonomske, poreske i socijalne mjere, sa posebnim tretmanom porodica sa četvoro i više djece. Država posebno mora pomoći u rješavanju stambenog pitanja porodicama koje imaju troje i više djece i to dodjelom zemljišta za izgradnju.

Jedan od programskih ciljeva SBB jeste usvajanje zakonskih rješenja koja će stimulirati pomoć porodicama s više djece i tako zaustaviti negativan trend nataliteta, s obzirom da se u BiH rađa najmanje beba od svih zemalja regije. Fahrudin Radončić predsjednik SBB rekao je: „Lično ću se založiti da svaka majka koja rodi troje djece dobije status penzionera do kraja života”.

U političkom programu HDZ stoji: „primarna zadaća u povećanju nataliteta biće donošenje mjera podsticajnog rađanja kako bi se postigao cilj od minimalno troje djece u porodici. Mjere podsticajnog rađanja podrazumijevaće, između ostalog, pravnu i institucionalnu jednakost, ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta finansijskim davanjima iz proračuna, smanjenje psihološke cijene roditeljstva, usklađivanje rada i roditeljstva. Ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta postići ćemo finansijskim mjerama kao što je jednokratni roditeljski dodatak, uz progresivni rast za svako sljedeće živorođeno dijete“.

U političkom programu SDP ne spominje se natalitetna politika, niti je njihov predsjednik u posljednje vrijeme davao bilo kakve izjave u pogledu porodične politike. Treba naznačiti da postoje određene inicijative zastupnika SDP koje se odnose na porodičnu politiku (alimentacioni fond, naknada za porodilje), a koje slijede populistički pristup povećanju nataliteta.

Kao što se vidi iz priloženog, ove stranke daju prednost populističkom pristupu gdje se novcem podstiče rađanje djece; daju prednost politici za koju je vrlo malo vjerovatno da će donijeti dugoročne rezultate, umjesto da riješe konflikt između posla i brige o djeci i da detaljno razrade korake za subvencionisanje troškova stanovanja i školovanja ili da promovišu ulogu očeva – što se pokazalo kao učinkovito u cilju povećanje nataliteta.

Prema demografskim projekcijama, BiH će za 30 godina izgubiti 18,2% stanovništva, a očekuje se da će ukupan broj stanovnika pasti na 2,7 miliona. Nizak natalitet igra ključnu ulogu u ovim projekcijama, gdje žene rađaju samo jedno dijete. Uzimajući u obzir i trendove koji pokazuju da se sve manje ljudi odlučuje da ima više djece – ili da ima djecu uopšte – BiH postaje školski primjer toga šta populizam u politici rađanja može učiniti jednoj naciji.

Izvori:

https://www.youtube.com/watch?v=9bgqEL04tYY

https://www.gov.pl/web/family/family-500-programme

https://www.statista.com/statistics/1023323/russia-maternal-capital-benefits/

Program Declaration of the Seventh SDA Congress, page 12. Downloaded from: https://sda.ba/o-nama/programska-deklaracija-sda/

https://istinomjer.ba/manje-interneta-vise-beba/

Point 22 of the Political Program of the Alliance of Independent Social Democrats. Downloaded from: http://www.snsd-bijeljina.org/images/docs/politickiProgram.pdf

Program HDZ BiH. Downloaded from: https://www.hdzbih.org/hr/demografska-obnova.

https://www.businessinsider.com/the-fastest-shrinking-countries-in-the-world-declining-populations